Procjena parodontnog rizika

Postotak krvarenja pri sondiranju (BOP)

Krvarenje pri sondiranju (BOP) utvrđuje se laganim sondiranjem do dna džepa standardiziranom parodontnom sondom.

Rezultat je dihotoman: pozitivan ili negativan. Primijenjena sila ne bi smjela premašiti 0,25N (25g).

BOP se mjeri na četiri mjesta po zubu (meziobukalno, sredinom bukalno, distobukalno i sredinom oralno). Najbolje je mjeriti po kvadrantima, najprije bukalno, a zatim oralno.

Vrijednost krvarenja pri sondiranju dobiva se tako da se broj pozitivnih mjesta podijeli s ukupnim brojem mjesta i pomnoži sa 100.

Broj parodontnih džepova s dubinom sondiranja ≥5mm

Na svakom se zubu nježno sondiraju četiri mjesta (meziobukalno, sredinom bukalno, distobukalno i sredinom lingvalno). Bilježi se broj džepova dubine 5mm ili više.

Pri procjeni pacijentova rizika za progresiju bolesti broj rezidualnih džepova s dubinom sondiranja ≥5 mm procjenjuje se kao drugi pokazatelj rizika za ponovnu pojavu bolesti u funkcionalnom dijagramu procjene rizika. Ljestvica je linearna, a kritične vrijednosti na vektoru su 2, 4, 6, 8, 10 i ≥12%.

Osobe s najviše 4 rezidualna džepa mogu se smatrati pacijentima s relativno niskim rizikom, a pacijenti s više od 8 rezidualnih džepova osobama s visokim rizikom za ponovnu pojavu bolesti.

Broj izgubljenih zuba

Za potrebe ove procjene rizika potpuno zubalo obuhvaća 28 zuba (umnjaci nisu uključeni). Umnjaci koji su se mezijalno pomaknuli na mjesto drugih kutnjaka broje se kao drugi kutnjaci.

Broji se broj zuba izgubljenih iz zubala bez trećih kutnjaka (28 zuba), neovisno o tome jesu li nadomješteni. I ova je ljestvica linearna, a kritične vrijednosti na vektoru su 2, 4, 6, 8, 10 i ≥12.

Osobe s najviše 4 izgubljena zuba mogu se svrstati u kategoriju niskog rizika, a pacijenti s više od 8 izgubljenih zuba u kategoriju visokog rizika.

Postotak gubitka kosti u odnosu na dob pacijenta

Postotak gubitka kosti procjenjuje se na rendgenskim snimkama stražnjih zuba. Mjesto s najvećim gubitkom daje vrijednost gubitka kosti.

Kao polazna razina kosti uzima se 1mm apikalno od caklinsko-cementnog spoja (CEJ). Gubitak kosti grubo se procjenjuje u koracima od 10%. Ako periapikalne snimke nisu dostupne, mogu se koristiti bite-wing snimke. Za potrebe ove procjene gubitak kosti procjenjuje se s 10% po mm.

Pri procjeni pacijentova rizika za progresiju bolesti opseg gubitka alveolarne kosti u odnosu na dob pacijenta procjenjuje se kao četvrti pokazatelj rizika za ponovnu pojavu bolesti u funkcionalnom dijagramu procjene rizika.

Sistemski čimbenici

Najčvršći dokazi o promjeni sklonosti bolesti i/ili progresiji parodontne bolesti potječu iz studija na populacijama s dijabetesom melitusom tipa I i tipa II (ovisnim o inzulinu i neovisnim o inzulinu).

Treba imati na umu da je utjecaj dijabetesa na parodontne bolesti dokumentiran kod pacijenata s neliječenom parodontnom bolešću, dok za liječene pacijente do danas nema jasnih dokaza. Ipak, razumno je pretpostaviti da utjecaj sistemskih stanja može djelovati i na ponovnu pojavu bolesti.

Pri procjeni pacijentova rizika za progresiju bolesti sistemski čimbenici, ako su poznati, uzimaju se u obzir samo kao peti pokazatelj rizika za ponovnu pojavu bolesti u funkcionalnom dijagramu procjene rizika. U tom se slučaju za ovaj vektor označava područje visokog rizika. Ako nisu poznati ili nisu prisutni, sistemski čimbenici ne uzimaju se u obzir pri ukupnoj procjeni rizika.

Čimbenici okoliša

Konzumacija duhana, pretežno u obliku pušenja, a manje šmrkanja ili žvakanja, utječe na sklonost bolesti i ishod liječenja pacijenata s kroničnim parodontitisom.

Pri procjeni pacijentova rizika za progresiju bolesti čimbenici okoliša poput pušenja moraju se uzeti u obzir kao šesti čimbenik rizika za progresiju parodontne bolesti u funkcionalnom dijagramu procjene rizika.

Unatoč oskudnim dostupnim dokazima koji pušenje cigareta povezuju s lošijim ishodima tijekom potporne parodontne terapije (SPT), čini se razumnim teške pušače (≥20 cigareta/dan) tijekom održavanja svrstati u skupinu višeg rizika.

Dok nepušači (NS) i bivši pušači (FS: više od 5 godina od prestanka) imaju relativno nizak rizik za ponovnu pojavu parodontitisa, teški pušači (HS: definirani kao osobe koje puše više od jedne kutije dnevno) svakako su u visokom riziku.

Povremeni pušači (OS: <10 cigareta dnevno) i umjereni pušači (MS: 10-19 cigareta dnevno) mogu se smatrati osobama s umjerenim rizikom za progresiju bolesti.

Referenca

LANG N P, TONETTI M S: Periodontal risk assessment (PRA) for patients in supportive periodontal therapy (SPT). Oral Health Prev Dent 1: 7-16 (2003).